EU je dovršio 10 od 26 mjera za startupe — većina ostaje za kraj 2026.

Europska komisija u pregledu provedbe od 28. rujna 2026. navodi da je dovršila 10 od 26 mjera strategije za startupe i scaleupove, dok je 16 pokrenuto i još traje; većinu preostalih koraka očekuje do kraja 2026., a nekoliko tijekom 2027. Za hrvatske osnivače presudno je što oznaka „dovršeno” može značiti da je Komisija predala prijedlog, a ne da se novo pravilo već primjenjuje.

Rujanski pregled HighTech Startbahna izdvaja pristup kapitalu, tržištima, talentima i istraživačkoj infrastrukturi kao područja te provedbe. Hrvatska tvrtka već može osjetiti učinak pojedinačnih investicijskih odluka, ali se na najavljeni europski režim osnivanja društva ili izmijenjena pravila javne nabave još ne može osloniti.

Što znači dovršena mjera

Najjasniji primjer razlike između izvršenog koraka i primjenjivog pravila jest EU Inc. Komisija je predložila zajednički europski režim prema kojem bi inovativne tvrtke mogle lakše poslovati preko granica država članica. Time je obavila svoj dio posla predviđen strategijom, ali hrvatski osnivač zasad ne može osnovati društvo prema tom novom režimu: o prijedlogu tek treba odlučiti u zakonodavnom postupku.

Drukčiji je položaj preporuke o definicijama inovativnog poduzeća, startupa i scaleupa. Ona je donesena i daje zajednički jezik za oblikovanje ciljanih potpora, no sama preporuka ne otvara prijavu za financiranje niti dodjeljuje tvrtki pravo na potporu. Dovršen je i europski pregled startup ekosustava, koji uspoređuje uvjete među državama članicama. Koristi se za praćenje i oblikovanje politika, a ne kao investicijski program za pojedina poduzeća.

Javni prikaz statusa sadrži važnu računsku neusklađenost: zbirni tekst navodi 10 dovršenih mjera, dok zbroj oznaka „completed” po prikazanim područjima iznosi 11. Zbog te razlike iz grafičkog prikaza nije moguće sastaviti nedvojben popis točno deset dovršenih stavki. Zbirni omjer govori koliko je posla Komisija označila završenim; za učinak na tvrtku treba gledati što je u pojedinoj mjeri doista doneseno.

Kapital se otvara, ali pakt nije dodjela novca

Komisija i Grupa Europske investicijske banke pokrenule su Europski pakt institucionalnih ulagača 22. rujna 2026.; 13 ulagača izrazilo je namjeru ulaganja, među ostalim putem inicijative European Tech Champions Initiative 2.0 od 15 milijardi eura i fonda Scaleup Europe Fund s ciljem od 5 milijardi eura. Povjerenica Ekaterina Zaharieva pritom je upozorila: „What many companies still lack is access to sufficient late-stage capital.” Izražena namjera ulagača ne znači da je taj novac već ugovoren za određeno poduzeće.

Pakt je dobrovoljan okvir za usmjeravanje dugoročnog kapitala prema fondovima koji ulažu u tehnološke tvrtke u fazi rasta. Uključuje dijalog o pravilima ulaganja i platformu koja institucionalnim ulagačima treba olakšati pronalaženje prilika. Za hrvatski scaleup važna je posredna veza: više kapitala u takvim fondovima može povećati mogućnosti za kasniji investicijski krug, ali pakt ne stvara izravni natječaj na koji se startup prijavljuje.

Scaleup Europe Fund ima drukčiju ulogu od samog pakta. Pravni koraci za njegovo osnivanje završeni su, a zabilježena su i prva ulaganja; fond je namijenjen većim ulaganjima u tehnološka poduzeća koja su prerasla ranu fazu razvoja. Ciljani iznos fonda ipak nije iznos automatski dostupan svim europskim scaleupovima. O tome koja će tvrtka dobiti kapital odlučuje se kroz pojedinačni investicijski postupak, prema profilu i uvjetima fonda.

Širenje i javna nabava još ovise o pravilima

Za hrvatske tvrtke koje prodaju tehnologiju javnom sektoru važan je prijedlog European Innovation Acta. Predviđa zajednički okvir za nabavu istraživanja i razvoja te lakše vrednovanje i komercijalizaciju intelektualnog vlasništva. To je zasad zakonodavni prijedlog: postojeći natječaj ne mijenja uvjete zato što je mjera u strategiji pokrenuta. Posebne proinovacijske promjene javne nabave također se vode kao posao u tijeku, pa ih ne treba prikazivati kao već uvedena pravila za javne naručitelje.

Slična razlika vrijedi za EU Inc. Predloženi jedinstveni režim mogao bi smanjiti dio pravnih prepreka pri širenju na druga tržišta Unije, no njegov stvarni učinak ovisit će o konačnom tekstu i početku primjene. Tvrtka koja danas osniva podružnicu ili se javlja na natječaj u drugoj državi i dalje mora računati s važećim nacionalnim i europskim pravilima, a ne s mogućnostima opisanima u prijedlogu.

Koji se poslovi pomiču prema idućoj godini

Među preostalim zadacima je okvir za vrednovanje intelektualnog vlasništva kao osnove za kreditiranje. Takav bi okvir mogao biti važan dubokotehnološkim tvrtkama čija se vrijednost velikim dijelom temelji na patentima ili drugim zaštićenim rezultatima istraživanja. Dok se ne razrade pravila i njihova primjena, najavljeni okvir sam po sebi ne mijenja način na koji banka procjenjuje jamstvo.

U tijeku je i revizija smjernica za procjenu spajanja, koja treba bolje obuhvatiti tržišno natjecanje temeljeno na inovacijama. Uz nju se nastavljaju mjere za privlačenje talenata, prekogranični rad te pristup istraživačkoj i tehnološkoj infrastrukturi. Riječ je o različitim postupcima s različitim učincima: ulaganje fonda može nastupiti prije nego što zakonodavni prijedlog postane pravilo, dok najavljene smjernice dobivaju praktičnu težinu tek kada budu dovršene.

Sljedeća provjera provedbe zato će biti sadržaj preostalih odluka, osobito konačna pravila za osnivanje i javnu nabavu. Ona će odrediti može li hrvatska tvrtka lakše ući na drugo tržište ili doći do javnog kupca; sama oznaka napretka u strategiji te uvjete još ne mijenja.

Pročitajte i:

• DCF ili VC metoda: mladi startup može izgledati vrjednije na pogrešnom modelu