Vesting osnivača: odlazak dan prije cliffa može značiti nula udjela

|Autor: Urednički tim QUASA|5 min čitanja
Vesting osnivača: odlazak dan prije cliffa može značiti nula udjela

U uobičajenom četverogodišnjem rasporedu s jednogodišnjim cliffom osnivač prije prve obljetnice ne stječe nijedan dio dodijeljenog udjela; na obljetnicu stječe 12/48, odnosno 25 %, a preostalih 75 % mjesečno tijekom sljedeće tri godine, kako opisuje Stripeov vodič za osnivačke udjele. Zato odlazak neposredno prije ugovorenog datuma može značiti nula stečenog udjela, dok odlazak neposredno nakon njega može značiti četvrtinu dodijeljenog paketa.

Riječ je o četvrtini udjela namijenjenog osnivaču, a ne o četvrtini cijelog društva. Predložak osnivačkog sporazuma Penn Carey Lawa prikazuje kako nakon prve godine osnivač zadržava 12/48 svojeg paketa, dok se preostalih 36/48 prema tom modelu vraća društvu. U hrvatskom d.o.o.-u način stjecanja i eventualnog prijenosa preostalog dijela treba posebno ugovoriti.

Kako izgleda mjesečni račun kroz četiri godine

Polazište je udio dodijeljen pojedinom osnivaču. Ako mu je, u uvjetnom primjeru, namijenjeno 20 % društva, svaki od 48 mjesečnih dijelova iznosi 1/48 tog paketa. Tijekom prvih jedanaest mjeseci ništa se još ne može zadržati; završetkom dvanaestog mjeseca istodobno se stječe prvih dvanaest dijelova. Nakon toga na svaku mjesečnu obljetnicu dospijeva još jedan dio.

Sljedeći prikaz daje kumulativno stečeni dio dodijeljenog paketa na kraju svakog mjeseca. Broj ispred znaka jednakosti označuje protekli mjesec, a razlomak stečeni dio. Točan razlomak korisniji je od zaokruženog postotka kada se računa preostali udio.

  • Mjeseci 1–12: 1=0; 2=0; 3=0; 4=0; 5=0; 6=0; 7=0; 8=0; 9=0; 10=0; 11=0; 12=12/48.
  • Mjeseci 13–24: 13=13/48; 14=14/48; 15=15/48; 16=16/48; 17=17/48; 18=18/48; 19=19/48; 20=20/48; 21=21/48; 22=22/48; 23=23/48; 24=24/48.
  • Mjeseci 25–36: 25=25/48; 26=26/48; 27=27/48; 28=28/48; 29=29/48; 30=30/48; 31=31/48; 32=32/48; 33=33/48; 34=34/48; 35=35/48; 36=36/48.
  • Mjeseci 37–48: 37=37/48; 38=38/48; 39=39/48; 40=40/48; 41=41/48; 42=42/48; 43=43/48; 44=44/48; 45=45/48; 46=46/48; 47=47/48; 48=48/48.

U primjeru s paketom od 20 % društva nakon prve obljetnice stečeni dio odgovara 5 % društva, a nakon druge 10 %, ako se vlasnička struktura u međuvremenu nije promijenila. Nova ulaganja mogu promijeniti osnivačev postotak kroz razvodnjavanje vlasničkog udjela; broj stečenih dijelova izvornog paketa time se sam po sebi ne mijenja.

Odlazak 364., 366. ili 730. dana

Odlazak osnivača prije i nakon prve obljetnice mijenja stečeni dio dodijeljenog udjela s nule na četvrtinu.

Broj proteklih dana ima smisla tek uz datum početka vestinga. U uvjetnom primjeru raspored počinje 1. siječnja 2025., osnivaču se ne priznaje ranije stečeni dio, a stjecanje se obračunava na mjesečne obljetnice. Prva obljetnica pada 1. siječnja 2026., nakon 365 proteklih dana; druga pada 1. siječnja 2027., nakon 730 dana.

  • Odlazak nakon 364 dana: to je 31. prosinca 2025., prije prve obljetnice. Stečeno je 0/48 dodijeljenog paketa.
  • Odlazak nakon 366 dana: to je 2. siječnja 2026. Prva je obljetnica prošla, a sljedeći mjesečni dio još nije dospio: stečeno je 12/48 ili 25 % paketa.
  • Odlazak nakon 730 dana: to je druga obljetnica. Stečeno je 24/48 ili 50 % paketa.

To su rezultati zadanog primjera, a ne univerzalna granica izražena brojem dana. Drugi početni datum ili prijestupna godina mijenjaju broj dana do obljetnice. Ugovor također može priznati rad prije osnivanja društva ili drukčije odrediti kada angažman prestaje, pa za ishod odlučuju ugovoreni datumi i uvjeti.

Što znači povrat nestječenog udjela u hrvatskom d.o.o.-u

Raspored određuje ekonomsku podjelu, ali sam ne prenosi poslovni udio. Jedan je model da osnivač pravo na udio stječe postupno; drugi je da je udio već na njemu, uz ugovoreno pravo otkupa dijela koji još nije stečen. Kod drugog modela treba odrediti tko ima pravo kupnje, kako se računa cijena, kada se pravo može iskoristiti i koje su radnje potrebne za prijenos.

Prema člancima 412. i 418. Zakona o trgovačkim društvima, ugovor o prijenosu poslovnog udjela mora imati propisani javnobilježnički oblik, a društvo vlastiti poslovni udio može stjecati samo pod zakonskim uvjetima. Među tim su uvjetima potpuna uplata udjela te dostatna imovina i rezerve društva. Ako je zamišljeno da udio otkupi samo društvo, njegovu mogućnost otkupa treba provjeriti prije nego što se u sporazum upiše da mu se nestječeni dio jednostavno vraća.

Ta razlika posebno je važna kada međunarodni ulagač predloži obrazac pisan za američko društvo. Izraz „povrat udjela” u takvom obrascu opisuje željeni rezultat, ali za hrvatsko društvo još treba odrediti provediv postupak, potrebne suglasnosti i osobu koja će steći udio. Ista matematika vestinga može se zato ugovorno provesti na različite načine.

Kako ubrzanje mijenja ishod pri prodaji društva

Pri prodaji društva ubrzanje preostalog osnivačkog udjela ovisi o ugovorenom jednom ili dvama okidačima.

Ubrzanje vestinga pomiče stjecanje dijela preostalog paketa prije redovnih mjesečnih datuma ako nastupi ugovoreni događaj. Cartin pregled ubrzanja razlikuje jedan okidač, obično preuzimanje društva, od dvaju okidača, kada je uz preuzimanje potreban i prestanak angažmana bez krivnje osobe koja stječe udio. Ugovor mora odrediti ubrzava li se cijeli preostali dio ili samo njegov dio.

Pretpostavimo uvjetno da je osnivaču pri prodaji stečeno 24/48 dodijeljenog paketa. Klauzula s jednim okidačem može mu tada odmah priznati ugovoreni dio preostalih 24/48. Uz dva okidača sama prodaja nije dovoljna: mora nastupiti i drugi ugovoreni događaj, primjerice kvalificirani prestanak angažmana u određenom roku. Otkup nestječenog dijela pri odlasku zasebno je pitanje i ne treba ga poistovjetiti s ubrzanjem.

Pitanja za lokalnog pravnika prije potpisa

Osnivači trebaju uskladiti raspored koji su dogovorili s oblikom poslovnih udjela i dokumentima svojeg društva. Nekoliko konkretnih pitanja otkriva gdje matematički primjer još ne daje pravni odgovor:

  • Od kojeg datuma teče vesting i priznaje li se osnivaču rad prije osnivanja društva?
  • Je li udio već prenesen osnivaču ili će ga stjecati postupno? Ako je već prenesen, tko ima pravo otkupa nestječenog dijela?
  • Kako se određuju cijena i rok otkupa te koje su suglasnosti i isprave potrebne za prijenos?
  • Razlikuju li se posljedice dobrovoljnog odlaska, prestanka angažmana bez krivnje osnivača i povrede njegovih obveza?
  • Ubrzava li prodaja društva stjecanje sama po sebi ili tek uz drugi događaj, i koliki dio paketa tada dospijeva?
  • Koji porezni učinci proizlaze iz odabranog modela dodjele, stjecanja i mogućeg otkupa udjela?

Pročitajte i:

Podijeli:

Pretplatite se na naš newsletter

Primajte najnovije vijesti o Web3-u, AI-ju i kriptovalutama izravno u svoj sandučić.

0