AI nadzire učinak u 36% europskih tvrtki — polovica mu ne vjeruje

Europska komisija objavila je 14. listopada 2026. rezultate Flash Eurobarometra o AI-ju na radu: 42% ispitanih malih i srednjih te srednje velikih poduzeća u EU-u već rabi umjetnu inteligenciju ili algoritamsko upravljanje, uglavnom ograničeno ili pokusno, a dodatnih 21% to planira. Istraživanje obuhvaća odgovore predstavnika poduzeća, među njima i onih iz Hrvatske, a ne iskaze zaposlenika o vlastitom iskustvu.

Prema infografici Flash Eurobarometra 578, 36% poduzeća navodi praćenje učinka i produktivnosti među sadašnjim ili planiranim primjenama, dok 49% ne vjeruje AI-ju ili automatiziranim sustavima pri odlukama o zaposlenicima. Potonji je udio stav poslodavaca o kadrovskim odlukama, a ne mjera povjerenja radnika niti zasebna ocjena alata za praćenje učinka. Anketa zato pokazuje gdje sustavi ulaze u radni odnos, ali ne i koliki je udio zaposlenika danas pod takvim nadzorom.

Već uvedeni sustavi i planovi nisu ista brojka

Podatak o poduzećima koja već koriste AI ili algoritamsko upravljanje odnosi se na bilo koju primjenu tih tehnologija. Poduzeće može imati pokusni alat u jednoj poslovnoj funkciji, bez sustava koji prati svakog zaposlenika. Namjera uvođenja također je zasebna: planirani program za raspored smjena još ne mijenja smjene radnika.

Kategorije namjene daju precizniju sliku područja u kojima poslodavci vide uporabu. Uz praćenje učinka, navedeni su logistika, planiranje i raspored rada, provjera kandidata te druge kadrovske odluke. No u svakoj su kategoriji zajedno sadašnja uporaba i planovi. Iz udjela za pojedinu namjenu nije moguće izdvojiti koliko poduzeća alat već koristi upravo za taj zadatak.

Algoritamsko upravljanje pritom obuhvaća digitalne sustave koji pomažu organizirati zadatke, rasporede i ocjenjivanje rada ili podupiru odluke o ljudima. Sustav može davati preporuku, a može i automatizirati odluku; ne mora se nužno oslanjati na model umjetne inteligencije. Za radnika koji dobiva automatski sastavljen raspored važnije je što sustav radi nego zove li ga poslodavac AI-jem.

Što praćenje učinka može promijeniti radniku

Praćenje učinka postaje važno kada se prikupljeni podaci pretvore u ocjenu koja utječe na raspodjelu posla ili procjenu zaposlenika. Sustav, primjerice, može izračunati pokazatelj produktivnosti i ponuditi poredak članova tima. To je uvjetni primjer načina rada, a ne opis prakse neke tvrtke iz ankete. Posljedica ovisi o tome ostaje li pokazatelj pomoćna informacija ili postaje osnova za razgovor o učinku, dodjelu zadataka ili napredovanje.

Raspoređivanje smjena pokazuje drukčiji put utjecaja. Program može predložiti termine na temelju unaprijed zadanih podataka, a nadređena osoba potvrditi raspored. Čovjek tada formalno odlučuje, ali početni prijedlog već usmjerava izbor: on određuje tko je uopće razmatran za određenu smjenu i što treba posebno mijenjati. Radnik posljedicu vidi u rasporedu, iako sustav nije samostalno donio završnu odluku.

Pri zapošljavanju slična razlika nastaje ako alat poreda prijave prije ljudskog pregleda. U uvjetnom primjeru poslodavac poziva na razgovor samo kandidate s vrha poretka. Konačan odabir ostaje ljudski, no automatizirani redoslijed utječe na to čija će prijava dobiti priliku za razmatranje. Provjera kandidata i šire kadrovske odluke odvojene su namjene: razvrstavanje prijava samo po sebi ne znači da sustav odlučuje o zapošljavanju.

U sva tri slučaja pitanje je isto: koliko se lako preporuka pretvara u uobičajeni izbor nadređene osobe. Pogrešan ili nepotpun ulazni podatak može se prenijeti u ocjenu, prijedlog smjene ili poredak kandidata. Stvaran utjecaj algoritma stoga se ne može iščitati samo iz odgovora da završnu odluku donosi čovjek.

Koliko odluke ostaje ljudima

Među poduzećima koja koriste AI, prikaz rezultata 2EU-a navodi da u 38% slučajeva ljudi odlučuju bez AI-ja, u 52% sustav predlaže, a čovjek odlučuje, u 7% sustav odlučuje uz mogućnost ljudske provjere, dok 2% prijavljuje potpuno automatizirane odluke bez takve provjere. Riječ je o opisima načina odlučivanja u poduzećima koja koriste AI, a ne o udjelima svih europskih radnika izloženih pojedinoj vrsti odluke.

Te skupine razlikuju formalnu završnu riječ, ali ne pokazuju koliko često rukovoditelj odbije preporuku sustava. Preporuka može biti početna procjena koju osoba prihvati nakon kratkog pregleda, osobito ako nema dovoljno podataka da je preispita. Mogućnost ljudske provjere pak znači nešto drugo od odluke koju čovjek donese prije nego što ona stupi na snagu.

Poduzeća mogu istodobno koristiti alat za organizaciju rada i oklijevati prepustiti mu procjenu zaposlenika. To objašnjava zašto prihvaćanje digitalnog rasporeda ne govori mnogo o spremnosti poslodavca da automatizira napredovanje, zapošljavanje ili druge odluke s izravnim posljedicama za ljude. Granica nije samo tehnička: određuje je način na koji se preporuka koristi u svakodnevnom odlučivanju.

Što europski rezultat znači za Hrvatsku

Hrvatska je uključena u obuhvat ankete, no ukupni europski udjeli nisu hrvatska stopa nadzora zaposlenika. Istraživanje je provedeno telefonskim razgovorima s predstavnicima privatnih malih i srednjih te srednje velikih poduzeća u državama članicama EU-a. Jedno poduzeće može koristiti alat za mali tim, a drugo za veći dio radne snage; odgovor poduzeća zato se ne može pretvoriti u broj radnika čiji se učinak prati.

Za zaposlenika u Hrvatskoj nalazi su najkonkretniji kao prikaz mjesta na kojima automatizacija može promijeniti radni odnos. Ocjena produktivnosti stvara podatak o njegovu radu, prijedlog smjene usmjerava raspored, a poredak prijava određuje koje kandidate poslodavac prvo vidi. Svaka je posljedica drukčija, čak i kada nadređena osoba zadržava potpis na završnoj odluci.

Europski prosjek ne otkriva koji od tih postupaka prevladava u pojedinom hrvatskom poduzeću. Ondje gdje se sustav već koristi, presudno je može li osoba koja odlučuje razumjeti njegov prijedlog i ispraviti pogrešnu ocjenu prije nego što ona promijeni raspored, priliku za razgovor ili kadrovsku odluku.

Pročitajte i:

• ABP ulaže 250 milijuna eura: europski scaleup fond dobiva mirovinski kapital
• Dealroom ili Crunchbase: europska pokrivenost mijenja izbor baze
• AI koristi 62% hrvatskih tvrtki, ali samo 16% ima ili gradi strategiju