Poslovna poruka nakon smjene: Hrvatska štiti odmor, ne gumb „offline”

Radnik u Hrvatskoj u pravilu ne mora odgovoriti na poslovnu poruku samo zato što je stigla nakon smjene. Odredba Zakona o radu o načelu nedostupnosti traži da radnik i poslodavac tijekom odmora i dopusta vode računa o ravnoteži privatnog i poslovnog života. Predviđa iznimke za prijeku potrebu, posao čija priroda zahtijeva komunikaciju te drukčiji dogovor u kolektivnom ugovoru ili ugovoru o radu.

Presudno je što se od radnika traži nakon primitka poruke. Obavijest koju može preuzeti u sljedećoj smjeni razlikuje se od naloga da odmah obavi zadatak, kao i od ugovorene pripravnosti za poziv. Zakon o radu određuje da radnik tijekom svakog razdoblja od 24 sata ima pravo na najmanje 12 sati neprekidnog dnevnog odmora, uz propisanu iznimku za određene sezonske poslove.

Kada poruka postaje rad

Vrijeme slanja poruke nije isto što i vrijeme rada. Ako nadređeni navečer pošalje uputu koju treba izvršiti sutra, radnik je može preuzeti u svojem raspoređenom radnom vremenu. Sama obavijest na telefonu zato ne pokazuje da je radnik radio tijekom odmora.

Ako poslodavac zatraži da radnik odmah nazove klijenta, ispravi datoteku ili riješi problem, vrijeme provedeno u tim radnjama treba zabilježiti kao rad. To vrijedi i kada zadatak traje kratko ili ga radnik obavi od kuće. Treba razlikovati i kratku potvrdu primitka od odgovora koji zahtijeva traženje podataka, odlučivanje ili izvršenje naloga: naziv „brzi odgovor” ne govori koliko je posla doista obavljeno.

U uvjetnom primjeru poruka poslana u 21 sat glasi: „Pogledaj ujutro.” Za odgovor nije potrebno prekidati odmor. Ako poruka umjesto toga zahtijeva ispravljenu datoteku iste večeri, radnik bilježi kada je započeo i završio ispravak, a poslodavac provjerava kako se taj rad uklapa u raspored i dnevni odmor.

Pripravnost traži jasan dogovor

Pripravnost znači da je radnik izvan mjesta rada spreman odazvati se ako se pokaže potreba. Zakon razlikuje vrijeme takvog čekanja od vremena provedenog u obavljanju posla po pozivu: pripravnost i naknada za nju uređuju se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, a stvarni rad po pozivu smatra se radnim vremenom bez obzira na to gdje je obavljen. Oznaka „dežurni” u grupnoj poruci sama ne određuje razdoblje pripravnosti ni naknadu.

Ako timu treba osoba za hitne pozive, dogovor treba imenovati tu osobu, razdoblje dostupnosti, kanal poziva i način odaziva. Treba odrediti i tko preuzima poziv ako se osoba ne javi te kako se bilježi intervencija. Za radnika je velika razlika između povremene mogućnosti kontakta i obveze da stalno prati telefon te odmah reagira; očekivanje mora biti dovoljno jasno da se može usporediti s ugovorenim uvjetima.

Hitna poruka i promjena rasporeda

Oznaka „hitno” u aplikaciji sama ne mijenja raspored rada. Kod prijeke potrebe koju poslodavac nije mogao predvidjeti ni izbjeći raspored se može promijeniti uz obavijest radniku u razumnom roku do početka rada. Ako je riječ o nalogu za prekovremeni rad, primjenjuju se zasebna pravila o takvom radu. Redovit zadatak koji je samo kasno poslan ne postaje zbog vremena slanja nepredvidiva okolnost.

Kad radnik ipak obavi posao tijekom planiranog odmora, potrebno je utvrditi početak i završetak rada te vrijeme sljedeće smjene. Osobito kod ranog jutarnjeg početka, nekoliko večernjih intervencija može biti važno za provjeru neprekidnog odmora. Interni rok za odgovor ne može sam po sebi ukloniti zakonsko pravo na odmor; zato se iznimka rješava i kroz raspored, a ne samo kroz poruku kojom je zadatak dodijeljen.

Kako zabilježiti očekivanu dostupnost

Radnik koji ponavljano dobiva zahtjeve nakon smjene može sačuvati poruke i uz svaku intervenciju zapisati tko ju je zatražio, što je obavio te kada je počeo i završio raditi. Korisno je odvojiti poruke preuzete u sljedećoj smjeni od zadataka obavljenih tijekom odmora. Takav zapis pomaže utvrditi radi li se o povremenom pozivu, ponavljanom radu izvan rasporeda ili očekivanju pripravnosti.

Ako obveza odgovaranja nije jasna, radnik može pisano zatražiti da poslodavac odredi razdoblja dostupnosti, hitne slučajeve i način prijave rada po pozivu. To je važno i za rad od kuće: tumačenje Ministarstva rada o evidenciji rada od kuće navodi da odgovornost za točno vođenje evidencije ostaje na poslodavcu, čak i kada podatke unosi radnik. Mjesto s kojeg je odgovor poslan ne određuje je li riječ o radu niti zamjenjuje podatak o njegovu trajanju.

Predložak pravila za tim

Kratka interna politika može ukloniti dvojbu oko redovne poruke i iznimnog poziva. Sljedeći predložak treba uskladiti s rasporedom, ugovorima i stvarnim potrebama posla; sam po sebi ne uspostavlja pripravnost ni drukčiji režim odmora.

• Redovne poruke: poruke pristigle izvan radnikova rasporeda preuzimaju se u sljedećoj smjeni. Pošiljatelj navodi rok za zadatak, a vrijeme slanja ne znači da se odgovor očekuje odmah.
• Hitni pozivi: tim unaprijed određuje okolnosti koje opravdavaju kontakt izvan smjene, osobu koja smije uputiti poziv i kanal za poziv. U poruci ili pozivu navodi se potrebna radnja i rok.
• Pripravnost: osobe, razdoblja i naknada uređuju se odgovarajućim ugovorom. Rad obavljen nakon poziva bilježi se odvojeno od vremena čekanja na poziv.
• Evidencija i odmor: radnik prijavljuje početak, završetak i kratak opis rada izvan smjene. Odgovorna osoba usklađuje evidenciju sa sljedećom smjenom i provjerava neprekidni odmor.

Pravilo je najkorisnije kada pošiljatelj poruke već pri slanju može razlikovati zadatak za sljedeću smjenu od poziva osobi koja je određena za intervenciju. Radnik tada zna mora li postupiti, a stvarno obavljeni posao dobiva svoje mjesto u evidenciji.

Pročitajte i:

• Koji AI najbolje poznaje Hrvatsku? Cijene ostaju najveća zamka
• AI koristi 62% hrvatskih tvrtki, ali samo 16% ima ili gradi strategiju
• Hrvatska je 74. članica sporazuma Artemis — prilika je u softveru