Hrvatska je 74. članica sporazuma Artemis — prilika je u softveru

Hrvatska je 23. rujna 2026. u Zagrebu postala 74. potpisnica sporazuma Artemis, objavila je NASA u priopćenju o pristupanju. U ime Vlade potpisao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs; svečanosti su nazočili američka veleposlanica Nicole McGraw i NASA-in predstavnik za Europu Gregory Mann.

Hrvatska je prihvatila zajednička načela za miroljubivo civilno istraživanje svemira, a potpis joj otvara mogućnost suradnje s drugim potpisnicama. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih sporazume naziva političkom deklaracijom, a Fuchs je na potpisivanju rekao da Hrvatska „dobiva priliku aktivnije sudjelovati u razmjeni znanja“. Za hrvatske istraživače i tvrtke stvarni posao ovisit će o zasebnim projektima i njihovu financiranju.

Što je Hrvatska prihvatila

Načela se odnose na istraživanje i korištenje Mjeseca, Marsa, kometa i asteroida. Potpisnice podupiru transparentno djelovanje, pomoć u izvanrednim situacijama, pristup znanstvenim podacima, usklađivanje aktivnosti koje bi se mogle međusobno ometati te očuvanje mjesta i predmeta važnih za povijest istraživanja svemira. To su područja u kojima države iskazuju kako namjeravaju surađivati kad njihove civilne aktivnosti dođu u dodir.

Takav okvir ima praktičnu vrijednost: podaci iz istraživanja mogu koristiti znanstvenicima i izvan tima koji ih je prikupio, a usklađivanje aktivnosti važno je kada različiti sudionici rade na istom nebeskom tijelu. Dogovor o načelima ipak ne imenuje hrvatskog izvođača, instrument ili misiju. Za svaki takav angažman potrebni su konkretni partneri, zadatak i uvjeti provedbe.

Sporazumi nose ime NASA-ina programa Artemis, ali se pristupanje načelima i sudjelovanje u pojedinoj misiji odlučuju na različitim razinama. Hrvatska sada pripada krugu država koje su iskazale potporu pravilima suradnje. Hoće li neka domaća ustanova sudjelovati u prikupljanju podataka ili razvoju tehnologije, ovisit će o tome prihvaća li je određeni projekt i tko taj projekt financira.

Zašto je softver hrvatska prilika

U HRT-ovu izvještaju iz Zagreba Fuchs je kao hrvatske prednosti izdvojio informatičke znanosti, razvoj softvera i obradu satelitskih podataka, a proizvodnju svemirske opreme ocijenio slabije razvijenom; Hrvoje Meštrić naveo je da je kroz suradnju s Europskom svemirskom agencijom odobreno više od 70 projekata vrijednih više od devet milijuna eura, uz hrvatska ulaganja veća od deset milijuna eura.

Ta procjena usmjerava pozornost na dio svemirskog rada koji ne počinje izradom letjelice. Mjerenja treba prikupiti, obraditi, provjeriti njihovu kvalitetu i pretvoriti u podatke koje drugi istraživači mogu koristiti. Softver može služiti i razmjeni podataka između timova te praćenju jesu li rezultati usporedivi. Riječ je o mogućim vrstama doprinosa, a ne o već dodijeljenim hrvatskim zadacima.

Obrada podataka dobivenih satelitima daje domaćim timovima iskustvo s velikim skupovima mjerenja, ali sama po sebi ne znači da su spremni za svaku lunarnu primjenu. Podaci, instrumenti i pravila obrade razlikuju se od projekta do projekta. Zato bi konkretna prilika nastala tek kada partner zatraži vrstu analize ili programskog rješenja za koju hrvatska ustanova može ponuditi provjerljivu sposobnost.

Pristup znanstvenim podacima, koji je među načelima sporazuma, otvara još jednu razinu sudjelovanja. Istraživači mogu analizirati objavljene rezultate bez gradnje opreme koja ih je prikupila. To se razlikuje od ugovorenog rada na misiji: javno dostupni podaci omogućuju istraživanje, dok razvoj instrumenta ili sustava za misiju zahtijeva zaseban izbor tima i jasnu podjelu odgovornosti.

ESA pokazuje kako se prilika pretvara u projekt

Dosadašnji projekti povezani s Europskom svemirskom agencijom nastali su u drugom okviru suradnje. Njihov broj i vrijednost govore da domaće organizacije mogu sudjelovati u svemirskim programima kada postoji postupak prijave i odabira. Ti rezultati ne predstavljaju učinak zagrebačkog potpisa: pripadaju suradnji s ESA-om, koja ima vlastite programe i odluke o financiranju.

Ta razlika važna je i za tvrtke koje pokušavaju procijeniti što im se doista otvorilo. Politička deklaracija može olakšati kontakte i dati zajednički jezik za razgovor o suradnji, ali posao nastaje kroz određeni poziv, partnerski dogovor ili ugovor. U njemu se tek utvrđuje tko razvija rješenje, kakav se rezultat traži, koji se standardi primjenjuju i iz kojeg se izvora plaća rad.

Hrvatski rezultati u ESA-inim aktivnostima stoga su dokaz iskustva u prijavama i provedbi svemirskih projekata, a ne unaprijed određena mjera budućih poslova povezanih s Artemisom. Tim koji je radio na satelitskim podacima može biti zanimljiv partner, no njegov raniji uspjeh ne zamjenjuje odabir za novi zadatak. Prednost se mora uklopiti u potrebe konkretne misije ili istraživačkog programa.

Što bi pokazalo stvarni učinak potpisa

Prvi mjerljiv pomak bio bi objavljen projekt u kojem se navodi hrvatska ustanova, njezina uloga i izvor financiranja. Ako se radi o obradi podataka, važan bi bio opis samih podataka i rezultata koje tim treba isporučiti. Za razvoj softvera presudno bi bilo znati kojem sustavu služi i tko provjerava da radi prema zahtjevima projekta.

U međuvremenu hrvatski predstavnici imaju priliku sudjelovati u međunarodnom dijalogu o načelima sigurnog i transparentnog rada u svemiru. To je neposredan učinak pristupanja. Doprinos misiji postat će vidljiv tek kada se opća spremnost na suradnju pretvori u imenovano partnerstvo i posao za domaći tim.

Pročitajte i:

• AI koristi 62% hrvatskih tvrtki, ali samo 16% ima ili gradi strategiju
• Koji AI najbolje poznaje Hrvatsku? Cijene ostaju najveća zamka