AI mijenja opis posla, ali ne i plaću: 49% struktura zaostaje

Payscale je 24. rujna 2026. u Bostonu objavio pregled istraživanja o AI-ju i naknadama, prema kojem 61 % ispitanih poslodavaca prepisuje opise radnih mjesta zbog AI-ja, a 49 % kaže da njihove platne strukture ne prate te promjene; njegova glavna strateginja za naknade Ruth Thomas problem je sažela riječima: „AI skill demand is outpacing employers' ability to price it.” Objavljen je pregled nalaza, dok cjelovito izvješće tek slijedi.

AI vještine mogu donijeti veću plaću, ali novo znanje samo po sebi ne jamči povišicu. U prikazu HR Divea istog istraživanja stoji da 58 % poslodavaca već plaća ili planira plaćati premiju za AI vještine, dok ih gotovo četvrtina smatra osnovnim očekivanjem bez dodatne naknade. Za zaposlenika je zato važno razlikovati uporabu alata od promjene opsega posla za koji odgovara.

Što zaostajanje platne strukture znači za zaposlenika

Platna struktura određuje kako poslodavac razvrstava i vrednuje uloge. Kada se u opis radnog mjesta dodaju zadaci povezani s AI-jem, postojeći razred može ostati isti iako se od zaposlenika očekuje drukčiji rad. Anketni nalaz govori o procjeni poslodavaca da njihove strukture kasne; ne mjeri koliko je pojedinim zaposlenicima plaća ostala nepromijenjena.

Razlika je važna pri razgovoru o naknadi. Poslodavac može promijeniti opis posla, a odluku o razredu, osnovnoj plaći ili dodatku donijeti zasebno. Zaposlenik stoga može tražiti objašnjenje kako su nove obveze vrednovane čak i ako tvrtka smatra da je poznavanje AI alata već dio redovitih uvjeta rada.

Prema Payscaleovu opisu metodologije, istraživanje se temelji na dvjema dobrovoljnim internetskim anketama provedenima u kolovozu 2026., među 500 predstavnika poslodavaca i 1000 zaposlenih osoba ili tražitelja posla povezanih s organizacijama koje imaju najmanje 100 zaposlenih; u istom pregledu 23 % poslodavaca navodi da su ranije plaćali premiju, ali AI pismenost sada smatraju osnovnim očekivanjem. Odgovori opisuju prijavljenu praksu i namjere, pa planirana premija nije isto što i već isplaćena povišica. Ti udjeli ne daju raspon plaća za Hrvatsku.

Kad se plaća vještina, a kad promijenjena uloga

Poslodavci u istraživanju nisu podijeljeni u dvije trajne skupine: među onima koji navode premiju nalaze se i oni koji je tek planiraju, dok dio drugih opisuje promjenu vlastite ranije politike. Zato iz tih udjela nije moguće izračunati vjerojatnost da će određeni zaposlenik dobiti povišicu. Oni pokazuju koliko se različito vrednuje ista široka oznaka, „AI vještine”.

Argument za naknadu ovisi o tome što se u radu doista promijenilo. Ako alat ubrzava izradu istog nacrta, poslodavac to može smatrati učinkovitijim obavljanjem postojeće uloge. Drukčije je kada zaposlenik odlučuje koje se zadatke smije automatizirati, provjerava rezultat prije uporabe ili preuzima odgovornost za pogrešku. Tada razgovor više nije samo o poznavanju alata, nego i o odluci, kontroli te odgovornosti dodanima poslu.

Ni ušteda vremena nije isto što i veća vrijednost uloge. Ona postaje jasniji pregovarački podatak kada se može pokazati što je omogućila: veći opseg usporedivog rada, složeniji zadatak ili novu obvezu. Ako je oslobođeno vrijeme samo popunilo isti raspored drugim redovitim zadacima, taj učinak treba opisati upravo tako, bez pretvaranja procjene u dokazanu novčanu korist.

Što dokumentirati prije pregovora o plaći

Usporedba ranijeg i sadašnjeg posla može stati u četiri stavke. Za svaku je korisno navesti konkretan zadatak, razdoblje u kojem se promjena dogodila i tko može potvrditi novu obvezu. Tako se zahtjev za naknadu veže uz posao koji je moguće opisati i vrednovati, umjesto uz opću tvrdnju da zaposlenik zna koristiti AI.

• Uporaba alata. Zabilježite koji je alat ušao u redoviti postupak i koji je rezultat i dalje vaša obveza. Pitanje za poslodavca glasi smatra li tu uporabu dijelom postojećeg opisa radnog mjesta ili posebnom vještinom koju nagrađuje.
• Nova odgovornost. Navedite odluke koje prije niste donosili, primjerice odobravanje konačnog rezultata ili određivanje zadataka prikladnih za automatizaciju. Pitajte mijenjaju li te odluke razinu uloge, ovlasti i platni razred.
• Ušteda vremena. Usporedite trajanje istog zadatka prije i poslije promjene te navedite što je učinjeno s oslobođenim vremenom. Pitajte uzima li poslodavac taj dodatni učinak u obzir pri vrednovanju posla.
• Preuzeti rizik. Opišite tko provjerava točnost izlaza, postupa s osjetljivim podacima i ispravlja pogreške. Ako su te obveze sada vaše, pitajte hoće li biti izričito unesene u opis radnog mjesta i kako utječu na naknadu.

Koja pitanja postaviti hrvatskom poslodavcu

Razgovor može početi jednostavnim razgraničenjem: je li AI pismenost uvjet sadašnje uloge ili razlog za njezinu novu klasifikaciju? Zatim valja utvrditi tko odobrava promjenu opisa posla, po kojim se kriterijima određuje platni razred i koje se usporedive uloge pritom promatraju. Odgovori su korisniji od pokušaja da se strani anketni postotak pretvori u hrvatski iznos povišice.

Ako poslodavac nudi premiju, treba razjasniti znači li ona povećanje osnovne plaće, zaseban dodatak ili drugi oblik nagrađivanja te koje obveze obuhvaća. Ako premiju ne nudi jer AI smatra osnovnom kompetencijom, ostaje konkretno pitanje vrednovanja proširenog posla. Zabilježene odluke, rezultati i odgovornost omogućuju da se o toj promjeni razgovara neovisno o nazivu vještine.

Pročitajte i:

• AI koristi 62% hrvatskih tvrtki, ali samo 16% ima ili gradi strategiju
• Slack ili Teams: 90 dana povijesti mijenja računicu besplatnog plana