AI bi prvo mogao pritisnuti plaće visokoobrazovanih radnika

U objavi Indeeda od 24. rujna 2026. stoji da 64 % valjanih odgovora očekuje pritisak AI-ja naniže na medijalnu realnu plaću američkih visokoobrazovanih radnika tijekom idućih 12 mjeseci, prema 57 % u prethodnom tromjesečju; Terry Loebs, osnivač Pulsenomicsa, za zabrinutost oko plaća i gubitka poslova kaže da „both are rising in tandem”. Pulsenomics je anketu za Indeed proveo od 8. do 16. rujna, a 123 sudionika odgovorila su na barem jedno pitanje. Rezultat pokazuje promjenu očekivanja, a ne izmjeren pad plaća.

U analizi Indeed Hiring Laba od 24. rujna 2026. indeks očekivanog učinka AI-ja na plaće visokoobrazovanih pada s 47,3 na 42,4, dok je usporedivi pokazatelj za radnike bez visokoškolske diplome ostao na 50,9; vrijednost 50 označava neutralno očekivanje. Indeks sažima smjer odgovora ekonomista, a ne postotak za koji bi se plaća mogla promijeniti. Nalaz zato upućuje na izraženiji mogući pritisak na primanja stručnih radnika nego na primanja druge obrazovne skupine, bez prognoze iznosa na pojedinoj platnoj listi.

Zašto bi se pritisak mogao vidjeti na plaćama

Realna plaća označava primanja nakon što se uzme u obzir promjena cijena. Pritisak naniže može značiti manju kupovnu moć čak i ako iznos plaće ostane isti ili blago poraste. Može se pojaviti i u sporijem rastu plaća, slabijim ponudama pri promjeni posla ili manjem prostoru za povišicu. Anketa nije mjerila koji će se od tih ishoda dogoditi.

Mogući mehanizam počinje u zadacima, a ne nužno u otkazu. Ako AI ubrza dio posla koji se često ponavlja, poslodavac može za isti opseg rada tražiti manje sati ili drukčije vrednovati početno iskustvo. Takva promjena može oslabiti pregovaračku poziciju radnika i prije nego što se promijeni broj zaposlenih. To je objašnjenje mogućeg puta od tehnologije do plaće, a ne rezultat koji je anketa već zabilježila na tržištu rada.

Postoji i suprotan put: brži rad može povećati potražnju za uslugom ili omogućiti stručnjaku da više vremena posveti složenijim zadacima. Hoće li dodatna vrijednost završiti u plaći ovisi o potražnji, organizaciji rada i mogućnosti radnika da pregovara. Zbog toga se očekivani pritisak iz američkog panela ne može pretvoriti u jedinstvenu prognozu za svakoga tko ima diplomu.

Radna mjesta daju podijeljeniju sliku

Osvrt 4 Corner Resourcesa navodi da 45 % ispitanih očekuje blago negativan neto učinak AI-ja na zaposlenost, 25 % blago pozitivan, a 21 % nikakav neto učinak. Ti odgovori opisuju različita očekivanja o smjeru promjene, a ne broj radnih mjesta koja su već nestala ili nastala. Panel stoga ne daje osnovu za tvrdnju da je nagli pad zaposlenosti izvjestan.

Sudionici su administrativnu podršku, razvoj softvera te rad s podacima i analitikom izdvojili među područjima u kojima očekuju najveće gubitke zaposlenosti povezane s AI-jem. Istodobno se razvoj softvera i analitika pojavljuju i među područjima mogućeg rasta. Taj preklop ne znači da će svako radno mjesto u istoj struci istodobno rasti i nestajati. Pokazuje da se ekonomisti razilaze u procjeni neto učinka unutar tehničkih područja.

Razlika postaje razumljivija kada se posao rastavi na zadatke. U razvoju softvera, primjerice, rutinsko pisanje dijela koda nije isto što i određivanje zahtjeva, provjera sigurnosti ili odgovornost za sustav nakon uvođenja. U analitici se priprema podataka razlikuje od tumačenja rezultata i odluke donesene na temelju njih. To su primjeri mogućih razlika u izloženosti, a ne tvrdnja da je anketa izmjerila učinak AI-ja na svaki od tih zadataka.

Veća produktivnost ne određuje plaću

Ekonomisti u panelu uglavnom očekuju da će AI povećati produktivnost rada u SAD-u. Produktivnost govori koliko se učinka ostvari uloženim radom; ne govori sama po sebi kome će pripasti korist od dodatnog učinka. Poslodavac može proširiti uslugu, sniziti cijenu, povećati dobit ili povisiti primanja. Moguće je i da se ti ishodi pojave zajedno, u različitim omjerima.

Zato valja odvojiti plaću, zaposlenost i produktivnost. Plaća opisuje primanja radnika, zaposlenost broj ljudi koji rade, a produktivnost učinak rada. Promjena jednog pokazatelja ne mora odmah povući druga dva u istom smjeru. Upravo ta razlika objašnjava kako panel može istodobno očekivati korist za produktivnost, biti podijeljen oko radnih mjesta i pokazivati jaču zabrinutost za plaće visokoobrazovanih.

Što američka anketa znači za Hrvatsku

Očekivanja su dana za američko tržište rada. Iz njih se ne može izračunati promjena plaća u Hrvatskoj, gdje se razlikuju struktura poslova, razina primanja, primjena AI-ja i način ugovaranja rada. Ni među američkim sudionicima nije riječ o zajedničkoj procjeni koliko bi plaće pale: rezultat govori o smjeru očekivanog pritiska na medijalnu realnu plaću.

Za stručnog radnika važnija je izloženost pojedinih zadataka nego sam naziv zanimanja. Ponovljiva priprema teksta, koda ili podataka može se promijeniti drukčije od provjere pogrešaka, tumačenja konkretnog slučaja i preuzimanja odgovornosti za rezultat. I dvije osobe s istim zanimanjem mogu imati drukčiji omjer takvih zadataka. To pomaže objasniti zašto se u anketi ista tehnička područja pojavljuju među mogućim dobitnicima i gubitnicima.

Prvi vidljiv signal pritiska mogao bi se pojaviti u ponudama plaća i tempu povišica, dok bi se broj radnih mjesta mijenjao sporije. No redoslijed tih promjena anketa nije utvrdila. Za radnike u Hrvatskoj presudno će biti hoće li se sličan obrazac pojaviti u domaćim ponudama plaća, zapošljavanju i stvarnoj uporabi AI-ja u stručnim poslovima.