Paušalni obrt ili d.o.o.: prag od 60.000 € nije jedina granica

Za hrvatskog tehnološkog freelancera koji radi sam i ima male troškove, paušalni obrt u prikazanim uvjetima ostavlja više novca od d.o.o.-a. Prema tablici Porezne uprave, paušalni razredi završavaju na 60.000 € godišnjih primitaka; za 30.000 € godišnji porez iznosi 550,80 €, a za 55.000 € iznosi 1.080 €.

Rast iznad te granice mijenja način oporezivanja obrta, ali sam po sebi ne zahtijeva osnivanje d.o.o.-a: obrtnik može nastaviti poslovati uz utvrđivanje stvarnog dohotka prema poslovnim knjigama. Društvo može biti bolji izbor i ispod granice paušala ako poslovni rizik, veći ugovori ili plan zadržavanja dobiti opravdavaju njegove troškove.

Granica primitaka nije granica poslovanja obrta

Paušalni porez računa se prema razredu godišnjih primitaka, a ne prema stvarnoj zaradi. Freelanceru koji uz razvojne alate plaća podizvođače ili redovito kupuje opremu ti izdaci smanjuju raspoloživ novac, ali ne i njegov paušalni porez. Obrt koji utvrđuje dohodak, nasuprot tome, vodi primitke i porezno priznate izdatke, pa visina troškova počinje izravno utjecati na poreznu osnovicu.

Isti prag od 60.000 € važan je i za pravila o PDV-u. To ne znači da je prihod od 70.000 € moguće jednostavno umetnuti u računicu paušalnog obrta: treba razlikovati naplaćene primitke, prihod bez PDV-a i poreznu osnovicu. U primjerima niže iznosi predstavljaju godišnji prihod od usluga bez PDV-a; novčani učinak PDV-a nije uključen. Kod rada s inozemnim klijentima obveze vezane uz PDV mogu nastati i prema posebnim pravilima, pa ih jedinstven primjer ne može obuhvatiti.

Doprinosi, plaća i knjigovodstvo

Za posao koji je vlasniku glavna djelatnost, naredba o osnovicama za 2026. propisuje mjesečnu osnovicu od 797,20 € za paušalni obrt i 1.295,45 € za obrt koji utvrđuje dohodak. Za direktora zaposlenog u vlastitom društvu na puno radno vrijeme najmanja mjesečna osnovica plaće također je 1.295,45 €. Osnovica nije neto plaća: kod društva treba računati i doprinose na plaću koje snosi poslodavac.

Liberova usporedba za 2026. navodi 290,98 € mjesečnih doprinosa za paušalni obrt kao glavnu djelatnost i oko 472,84 € za obrt koji utvrđuje dohodak. Isti servis oglašava knjigovodstvo od 80 € mjesečno za paušalni obrt, od 150 € za obrt s knjigama i od 175 € za d.o.o.; to su početne cijene jednog ponuđača, a ne propisane tarife. U prikazanom rasponu prihoda dobit društva oporezuje se po stopi od 10 %, a isplaćeni udio u dobiti fizičkoj osobi dodatno po stopi od 12 %. Zato usporedba samo paušalnog poreza i poreza na dobit zanemaruje način na koji vlasnik dolazi do novca.

Što ostaje vlasniku pri tri razine prihoda

Sljedeći su iznosi uvjetni godišnji izračuni za 2026. Pretpostavljaju jednog vlasnika kojemu je posao glavna djelatnost, rad tijekom cijele godine, 3.000 € ostalih poslovnih troškova i navedene početne cijene knjigovodstva. Vlasnik d.o.o.-a zaposlen je u vlastitom društvu kao direktor na najmanjoj propisanoj osnovici. Uz doprinos poslodavca za zdravstveno osiguranje, godišnji trošak te plaće iznosi približno 18.110 €.

Za usporedbu osobnog novca pretpostavljeno je prebivalište u Zagrebu, bez dodatnih poreznih olakšica. Porezna usporedba Prospera Mundi navodi zagrebačku nižu stopu poreza na dohodak od 23 % i osnovni osobni odbitak od 600 € mjesečno. Uz te pretpostavke direktorova neto plaća iznosi približno 936 € mjesečno. Izračun pretpostavlja i da se sva dobit društva nakon završetka godine raspodijeli vlasniku; temeljni kapital nije godišnji rashod.

• 30.000 € prihoda: paušalnom obrtniku nakon ostalih troškova, knjigovodstva, doprinosa i paušalnog poreza ostaje približno 21.997 €. Vlasnik d.o.o.-a prima približno 11.232 € godišnje neto plaće te oko 5.377 € nakon poreza na dobit i isplatu udjela u dobiti, ukupno oko 16.609 €.
• 55.000 € prihoda: paušalnom obrtniku pod istim pretpostavkama ostaje približno 46.468 €. Vlasniku d.o.o.-a pripada približno 11.232 € neto plaće i 25.177 € nakon oporezivanja isplaćene dobiti, ukupno oko 36.409 €.
• 70.000 € prihoda: paušal više nije pretpostavka za cijelu godinu. Obrtu koji utvrđuje dohodak nakon poslovnih troškova, knjigovodstva i doprinosa ostaje približno 59.526 € prije poreza na dohodak, odnosno oko 47.491 € nakon poreza prema navedenoj zagrebačkoj pretpostavci. Vlasnik d.o.o.-a prima približno 11.232 € neto plaće i 37.057 € nakon oporezivanja isplaćene dobiti, ukupno oko 48.289 €.

Razlika je u posljednjem primjeru mala u odnosu na promjene koje mogu nastati zbog drugih poslovnih izdataka, više direktorove plaće ili drukčije lokalne stope poreza na dohodak. Ako vlasnik dobit ostavi u društvu za buduće troškove ili ulaganja, ne nastaje prikazana isplata ni porez na nju, ali taj iznos tada nije njegov osobni novac. Kod obrta koji se vodi uz zaposlenje kod drugog poslodavca doprinosi se obračunavaju drukčije, pa se ovi iznosi na njega ne prenose.

Privatna imovina, kapital i administracija

Portal Obrtnog registra razlikuje odgovornost obrtnika njegovom imovinom od odgovornosti člana društva te navodi da obrt nema temeljni kapital, dok d.o.o. zahtijeva najmanje 2.500 €. Za obrtnika postoje zakonska ograničenja ovrhe, a ograničena odgovornost člana društva ima zakonske iznimke. Unatoč tim ogradama, moguća šteta prema klijentu ili veće ugovorne obveze daju toj razlici težinu koju porezni izračun ne pokazuje.

Kapital potreban za osnivanje d.o.o.-a nije isto što i godišnji trošak poslovanja: riječ je o sredstvima društva. Svakodnevna administracija također se razlikuje. Paušalni obrtnik vodi evidenciju prometa, obrt koji utvrđuje dohodak vodi poslovne knjige primitaka i izdataka, a društvo dvojno knjigovodstvo, obračun plaće i godišnje financijske izvještaje. Zapošljavanje je moguće i u obrtu; s rastom broja radnika u oba oblika rastu obveze poslodavca, dok pravna odgovornost ostaje različita.

Izbor prema poslu koji se planira

Pri 30.000 € i 55.000 € prihoda, uz samostalan rad i male troškove, prikazana računica snažno ide u korist paušalnog obrta. D.o.o. u tim okolnostima traži zaseban poslovni razlog, primjerice izloženost većim obvezama ili namjeru da se dobit zadržava u društvu. Niža stopa poreza na dobit sama ne nadoknađuje trošak direktorove plaće i porez pri isplati dobiti.

Pri 70.000 € stvarna je usporedba između obrta s poslovnim knjigama i d.o.o.-a. U prikazanim uvjetima osobni godišnji iznosi bliski su, pa odluku mogu preokrenuti struktura troškova, način isplate novca i rizik ugovorenog posla. Freelancer koji planira širiti tim pritom treba uračunati buduće plaće i obveze prema klijentima, umjesto da današnji prihod smatra trajnom mjerom isplativosti oblika poslovanja.

Pročitajte i:

• YouTube monetizacija u Hrvatskoj: prag nije automatsko odobrenje
• Stripe ili Paddle za hrvatski SaaS: niža naknada ili manje porezne brige
• GitHub Copilot ili Gemini Code Assist: stara usporedba besplatnih planova više ne vrijedi