Hrvatska ulaže 932,1 mil. € u AI — stiže i model za hrvatski jezik

Priopćenje Ministarstva navodi da je ministar Damir Habijan 16. listopada 2026. na konferenciji za medije predstavio Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije s predviđenih 932,1 milijun eura ulaganja do 2032. te prvi akcijski plan vrijedan 382,1 milijun eura do 2028.; među najavljenim projektima je veliki jezični model za hrvatski jezik. Plan predviđa i mogućnost razvoja asistenta u sustavu e-Građani.

Dokumenti su u fazi javnog savjetovanja, pa su iznosi i projekti zasad planirani, a usluge još nisu dostupne građanima. U izvještaju Večernjeg lista od 19. listopada navodi se da je savjetovanje otvoreno te da akcijski plan predviđa primjenu metoda poučavanja uz umjetnu inteligenciju u najmanje 500 škola do kraja 2028. godine.

Što slijedi nakon predstavljanja

Ministarstvo je za javno savjetovanje o nacionalnom i akcijskom planu najavilo 30 dana. U tom razdoblju građani, institucije i poduzetnici mogu dostaviti primjedbe na predložene mjere. Tek nakon razmatranja komentara bit će poznat konačan sadržaj dokumenata, što je važno za razlikovanje sadašnjih najava od obveza koje će se provoditi.

Vremenski slijed ima tri razine: predstavljeni okvir određuje smjer razvoja do 2032., prvi akcijski plan obuhvaća provedbu do 2028., a javno savjetovanje prethodi dovršetku dokumenata. Rok akcijskog plana označava razdoblje za njegove mjere, ali ne određuje datum puštanja pojedine digitalne usluge u rad. Građanin stoga iz najave još ne može saznati kada će moći koristiti asistenta u sustavu e-Građani.

Kako je raspoređen novac

Prvi akcijski plan obuhvaća 33 mjere. Njegovih 382,1 milijun eura dio je ukupno predviđenih 932,1 milijun eura, a ne dodatni iznos povrh tog okvira. Razlika od 550 milijuna eura odnosi se na kasnije plansko razdoblje. Najveći dio ukupnih sredstava namijenjen je istraživanju, inovacijama i razvoju gospodarstva, dok je za računalnu i podatkovnu infrastrukturu u prvom akcijskom planu predviđeno 139 milijuna eura.

Tih 139 milijuna pokriva infrastrukturno područje kao cjelinu; predstavljeni sažetak ne dodjeljuje čitav iznos hrvatskom jezičnom modelu. Infrastruktura je važna jer su računalni kapaciteti i dostupni podaci podloga za razvoj i uporabu domaćih rješenja. Iznosi pritom opisuju predviđena ulaganja, a ne već potrošen novac ili vrijednost ugovora za pojedini proizvod.

Mjere su raspoređene prema četiri cilja: razvoju ljudskih potencijala i kompetencija, razvoju infrastrukture i dostupnosti podataka, etičnoj i zakonitoj primjeni umjetne inteligencije te poticanju istraživanja, inovacija i primjene u gospodarstvu. Takva podjela povezuje osposobljavanje korisnika s tehnološkim kapacitetima i razvojem proizvoda. Sama po sebi ne otkriva koliko će dobiti svaki pojedini projekt unutar tih područja.

Model za hrvatski jezik i usluge za građane

Veliki jezični model za hrvatski jezik predviđen je kao domaći tehnološki kapacitet za razvoj rješenja prilagođenih potrebama građana i gospodarstva. Model je zato širi projekt od jedne korisničke aplikacije: može poslužiti kao osnova različitim uslugama koje rade s hrvatskim jezikom. U predstavljanju nije naveden gotov proizvod ni datum od kojeg će ga korisnici moći upotrebljavati.

Asistent u sustavu e-Građani konkretnija je najava za svakodnevni kontakt s javnom upravom. Njegova bi primjena mogla olakšati pristup informacijama i snalaženje u javnim uslugama, no zasad je predstavljena kao mogućnost razvoja. Opseg poslova koje bi asistent obavljao, usluge u koje bi bio uključen i termin njegova uvođenja tek trebaju biti razrađeni.

Plan spominje i rješenja za potporu radu pravosudnih dužnosnika. Tu je granica primjene osobito važna: umjetna inteligencija zamišljena je kao pomoćni alat, dok odgovornost za odluke ostaje na ljudima. Za javne usluge i pravosuđe istaknuti su zaštita osobnih podataka, sigurnost, odgovornost i poštovanje prava građana, pa razvoj tih rješenja uključuje i način na koji će se njima upravljati.

Osposobljavanje nastavnika, službenika i građana

Među mjerama prvog akcijskog plana najizravnije su određeni ciljevi osposobljavanja: 7.000 građana za pismenost u području umjetne inteligencije, 10.000 nastavnika za povezane kompetencije i 5.000 javnih službenika. To su planirani obuhvati programa, a ne broj ljudi koji su edukaciju već završili. Za nastavnike je relevantna priprema za primjenu alata u nastavi, a za službenike sigurna i odgovorna uporaba u radu javne uprave.

Plan povezuje obrazovanje s gospodarskim dijelom ulaganja. Predviđa poticanje domaćih inovacija i pretvaranje istraživačkih te poduzetničkih ideja u proizvode i usluge. Za poduzeća je to smjer budućih mjera, ali predstavljanje plana još ne određuje korisnike financiranja ni uvjete pojedinih programa.

Zašto je ljudska odluka dio plana

Habijanovu poruku „Temeljna je poruka da čovjek mora biti u središtu razvoja i primjene umjetne inteligencije” prenosi ICT Business. U javnoj upravi to načelo ima konkretno značenje: alat može pomagati u radu, ali najava mu ne daje ovlast da samostalno odlučuje o pravima građana ili pravosudnim predmetima.

Sljedeći korak jest razmatranje primjedbi iz javnog savjetovanja i dovršetak oba dokumenta. Njihova će konačna verzija pokazati koje će mjere ostati u prvom provedbenom razdoblju; građanima će tek kasnija razrada projekata dati datume i stvarni opseg novih usluga.

Pročitajte i:

• Fireflies ili Otter: hrvatski jezik vrijedi više od niže pretplate
• Armadin dobio 255,5 mil. dolara — kapital stiže prije dokaza prihoda
• ABP ulaže 250 milijuna eura: europski scaleup fond dobiva mirovinski kapital