AI diže očekivanja, a 74% ispitanih ipak radi nedjeljom

Owl Labs je 22. rujna 2026. u objavi američkog izvještaja State of Hybrid Work naveo da je među 2.000 zaposlenih na puno radno vrijeme koji rade poslove temeljene na znanju 74% prijavilo neki oblik rada tipične nedjelje, a 62% veća očekivanja o dnevnoj količini posla uz AI. Isti izvještaj bilježi uporabu neodobrenih AI alata i tehničke poteškoće na hibridnim sastancima. Riječ je o odgovorima zaposlenih u SAD-u, a ne o mjerenju radnih sati ili nalazu za Hrvatsku.

U Fortuneovu tekstu od 22. rujna 2026. navodi se da 21% ispitanih nedjeljom radi cijeli ili gotovo cijeli radni dan; izvršni direktor Owl Labsa Frank Weishaupt pritom premještanje radnih sati opisuje kao fleksibilnost pod uvjetom „as long as that Sunday’s not additive to the whole picture”. Ta je razlika ključna: nedjeljni posao može zamijeniti rad tijekom tjedna, ali može biti i dodatno opterećenje. Anketa ne razdvaja te slučajeve evidencijom ukupno odrađenih sati.

Što znači rad tipične nedjelje

Podatak o nedjelji obuhvaća različite razine angažmana. Kratka poslovna obveza i gotovo pun radni dan nisu jednaki za zaposlenika, premda oba ulaze u širok opis rada izvan uobičajenog rasporeda. Zato se zbirni udio ne može čitati kao dokaz da svi ti ljudi redovito odrađuju još jedan puni radni dan.

Takav rezultat ipak pokazuje koliko se granica radnog tjedna može pomaknuti u poslovima koje je moguće obavljati izvan ureda. Sam raspored ne otkriva razlog pomaka. Za procjenu opterećenja nedostaje podatak jesu li zaposlenici nedjeljne sate nadoknadili slobodnim vremenom drugog dana ili su ih dodali već ispunjenom tjednu.

AI i očekivana količina posla

Odgovori o AI-ju upućuju na jaz između bržeg izvršavanja zadatka i količine posla koja se zatim očekuje. Dio ispitanih kaže da im AI pomaže završiti više zadataka, dok drugi opisuju trenutke u kojima im je otežao rad. Veća očekivanja iz ankete zato opisuju iskustvo zaposlenih, a ne izmjereno povećanje radne norme.

U izvještaju se pojavljuje i uporaba AI alata koje poslodavac nije službeno odobrio. To je zasebno pitanje od brzine rada: zaposlenik može posegnuti za alatom koji mu je dostupan čak i ako ga organizacija nije uvela u svoj radni postupak. Odgovori ne govore koje su podatke ispitanici unosili u takve alate ni je li njihova uporaba dovela do sigurnosnog incidenta.

Ti nalazi zajedno opisuju pritisak na radni dan, ali ne uspostavljaju uzročni lanac od AI-ja do rada nedjeljom. Anketa ne prati kako je pojedinac rasporedio sate prije i nakon uporabe alata. Brže obavljen zadatak mogao mu je osloboditi vrijeme, otvoriti prostor za novi zadatak ili oboje; iz objavljenih odgovora nije moguće odrediti što se dogodilo u svakom slučaju.

Vrijeme izgubljeno na hibridnim sastancima

Tehničke poteškoće dodatno sužavaju vrijeme raspoloživo za posao tijekom radnog dana. Ispitanici opisuju čekanje na početak hibridnog sastanka te probleme sa zvukom, slušanjem drugih sudionika i praćenjem vizualnih znakova. Posljedica nije samo odgođen početak: osoba koja ne čuje sve sudionike teže se uključuje u razgovor nakon što je veza uspostavljena.

Takvo trenje važno je kada se od zaposlenih očekuje veći dnevni učinak. Vrijeme predviđeno za zadatke može se potrošiti na sastanak koji kasni ili ne omogućuje ravnopravno sudjelovanje. Istraživanje, međutim, ne mjeri koliko je posla zbog poteškoća na sastancima završilo u nedjelju, pa te nalaze treba promatrati kao odvojena iskustva iz istog radnog okruženja.

Koji uzorak stoji iza kojeg nalaza

Američki rezultati odnose se na zaposlene na puno radno vrijeme u poslovima temeljenima na znanju. Čitatelju u Hrvatskoj granicu svakog nalaza najjasnije pokazuje pregled po istim pitanjima: nalaz, uzorak i zaključak koji iz odgovora slijedi.

• Nalaz: neki oblik rada nedjeljom. Uzorak: ispitanici iz američkog istraživanja. Što se smije zaključiti: rad nedjeljom prisutan je među ispitanima; odgovor sam po sebi ne otkriva ukupnu duljinu njihova radnog tjedna.
• Nalaz: veća očekivanja uz AI i uporaba neodobrenih alata. Uzorak: američki ispitanici, uz važnu razliku između odgovora svih zaposlenih i odgovora korisnika AI-ja. Što se smije zaključiti: zaposlenici prijavljuju promjenu očekivanja i uporabu alata, ali anketa ne dokazuje da je AI uzrokovao rad nedjeljom.
• Nalaz: zastoji i poteškoće na hibridnim sastancima. Uzorak: američki ispitanici koji opisuju iskustvo sastanaka. Što se smije zaključiti: tehničko trenje oduzima vrijeme i otežava sudjelovanje; njegov doprinos ukupnom prekovremenom radu nije izmjeren.

U TechRadarovu izvještaju od 28. rujna 2026. spominje se međunarodno istraživanje s 8.000 sudionika: 58% ispitanih vjeruje da njihov poslodavac koristi nadzor temeljen na AI-ju, a 82% želi zakonsku obvezu otkrivanja takvog nadzora. To su podaci iz drukčijeg obuhvata od američkog uzorka. Uvjerenje zaposlenika o nadzoru također nije dokaz da njihov poslodavac takav alat doista koristi.

Što hrvatski poslodavac može pitati svoj tim

Američki postoci nisu procjena stanja u Hrvatskoj. Poslodavac koji želi ustanoviti pojavljuje li se sličan obrazac u njegovu timu može postaviti odvojena, provjerljiva pitanja za isto unaprijed određeno razdoblje:

• Koliko je zaposlenika radilo nedjeljom, koliko dugo i jesu li ti sati zamijenili rad tijekom tjedna?
• Jesu li se nakon uvođenja AI alata promijenili rokovi, broj zadataka ili očekivani dnevni učinak?
• Koji su AI alati službeno odobreni, a koje zaposlenici stvarno koriste za posao?
• Koliko vremena prolazi do početka hibridnog sastanka i koje poteškoće sudionicima otežavaju sudjelovanje?

Odgovori bi pokazali prelijeva li se posao u nedjelju zbog odabranog rasporeda ili zato što za njega nema dovoljno vremena tijekom tjedna. Bez te razlike američki nalaz ne može opisati opterećenje pojedinog hrvatskog tima.

Pročitajte i:

• EU potpora ili VC: bespovratni novac ipak troši vrijeme i fleksibilnost
• FintechOS prikuplja 28 milijuna dolara — dio kapitala ipak je dug