Lažni brokeri uzeli više od 32.000 € — mamac je „brza zarada”

Upozorenja objavljena 14. i 15. listopada 2026. opisuju više od 32.000 eura prijavljenih gubitaka u četiri slučaja: splitsko-dalmatinske prijave obuhvaćaju više od 22.000 eura, a vinkovačka prijava uplatu više od 10.000 eura za navodni porez. U Splitu je jedna žena novac uplaćivala po uputama osobe koja joj je obećala brzu zaradu; u Vinkovcima su se muškarcu nakon oglasa za kriptovalute javljale osobe koje su se predstavljale kao brokeri.

Splitsko-dalmatinske prijave uključuju ženu od 71 godine koja je izgubila više od 11.000 eura, ženu od 78 godina koja je uplatila 10.000 eura pokušavajući vratiti raniji gubitak te muškarca od 49 godina s područja Makarske kojemu je nakon instaliranja aplikacije iz oglasa za „brzu zaradu” s računa neovlašteno uzeto 1.000 eura. U vinkovačkom slučaju 80-godišnjak je počeo ulogom od nekoliko stotina eura, dobio potvrdu o navodnoj zaradi od nekoliko desetaka eura, a zatim uplatio više od 10.000 eura „poreza” na obećanu zaradu veću od 30.000 funti. Riječ je o prijavljenim slučajevima iz odvojenih policijskih postupanja, a ne o jednoj povezanoj skupini počinitelja.

Od oglasa do poziva nepoznatih osoba

Oglas je u oba područja otvorio put izravnom kontaktu. Splitska oštećenica ostavila je osobne i bankovne podatke preko poveznice iz oglasa, nakon čega ju je nazvala žena koja se predstavila kao djelatnica agencije za ulaganje. Zatim su stizali pozivi drugih osoba i upute za uplate na nepoznate bankovne račune te preko kriptomata. Ponuda zarade tako se pretvorila u niz transakcija čiji su primatelji oštećenici bili nepoznati.

Vinkovački oštećenik sam je nazvao broj naveden uz oglas za ulaganje u kriptovalute. Prva sugovornica zatražila je njegove osobne podatke, a kasnije su ga kontaktirale druge osobe koje su se predstavljale kao brokeri. Taj slijed objašnjava zašto početni razgovor nije dovoljan za procjenu ponude: osoba koja se javlja na oglas može postupno prepustiti razgovor drugim sugovornicima, dok zahtjevi za podacima i novcem ostaju isti.

U još jednoj splitskoj prijavi mamac je bio povrat već izgubljenog ulaganja. Žena je vjerovala da će dodatnom uplatom dobiti natrag novac koji je ranije uložila u kriptovalute. Nepoznati muškarci zvali su je s različitih brojeva i davali upute za uplatu na njihove račune. Obećanje povrata prethodnog gubitka ovdje je imalo istu posljedicu kao obećanje nove dobiti: tražilo je da osoba pošalje još novca prije nego što išta primi.

Potvrda male zarade prethodila je velikom „porezu”

Vinkovački slučaj pokazuje prijelomnu točku prijevare. Nakon početne uplate muškarac je primio potvrdu o navodnoj zaradi od nekoliko desetaka eura. Policijski opis govori o primljenoj potvrdi, ali ne utvrđuje da je zarada stvarno isplaćena ili da je ulaganje donijelo dobit. Ubrzo je uslijedilo obećanje mnogo većeg iznosa, uz uvjet da najprije plati porez. Obećani novac nije stigao.

Potvrda koju šalje osoba koja istodobno traži novu uplatu nije neovisna potvrda stanja ulaganja. Jednako vrijedi za dobit prikazanu na platformi pod njezinom kontrolom: prikazani iznos ne govori može li se novac doista povući. U ovom slučaju zahtjev za porez došao je upravo nakon malog signala navodnog uspjeha. Čitatelj koji dobije sličan zahtjev može prepoznati bitnu promjenu: isplata obećane dobiti odjednom ovisi o slanju dodatnog novca istim nepoznatim osobama.

Aplikacije su otvorile još jedan put do bankovnih podataka

Aplikacija se pojavljuje u dva različita dijela priče. Muškarac s područja Makarske pronašao ju je preko oglasa, instalirao i unio osobne i bankovne podatke; ubrzo je na njegovu računu zabilježena neovlaštena transakcija. U Vinkovcima je oštećenik dopustio navodnom brokeru da na daljinu instalira aplikaciju na njegovo računalo te mu je dao bankovne podatke. Iz policijskih opisa ne proizlazi da je ista aplikacija korištena u oba slučaja, ali u oba je kontakt oko ulaganja prethodio predaji osjetljivih podataka.

ESMA-in letak o kriptoprijevarama među znakovima upozorenja navodi zajamčen brz i visok prinos, poziv na preuzimanje aplikacije te pritisak da se odmah djeluje. Opisuje i ponude koje počinju malim ulaganjem, nakon čega slijedi poticaj na veće uplate. Vanjski izgled stranice ili aplikacije zato ne može zamijeniti provjeru pružatelja usluge: podatke za kontakt treba pronaći neovisno, a odobrenje za rad provjeriti u službenom registru.

Trenutak za prekid kontakta

Kada navodni broker uvjetuje isplatu novom uplatom, traži bankovne podatke ili udaljeni pristup uređaju, daljnji razgovor povećava mogućnost dodatnog gubitka. Splitska policija savjetuje prekid komunikacije i kontaktiranje banke ili policije na broj 192. Ako je novac već poslan ili su podaci predani, banci treba odmah prijaviti što se dogodilo kako bi mogla razmotriti zaštitu računa i mogućnost zaustavljanja daljnjih transakcija.

Osoba koja je dopustila udaljeni pristup računalu treba ga prekinuti i promijeniti ugrožene lozinke. Važno je sačuvati podatke o oglasu, pozivima, aplikaciji i uplatama za prijavu policiji. U splitskim slučajevima kriminalističko istraživanje traje, a u vinkovačkom policija traga za počiniteljima. Za onoga tko upravo prima zahtjev za još jednu uplatu presudno je zaustaviti sljedeću transakciju, bez obzira na iznos dobiti koji mu je prikazan ili obećan.

Pročitajte i:

• GitHub Copilot ili Gemini Code Assist: stara usporedba besplatnih planova više ne vrijedi
• YouTube reže doseg kopiranih Shortsa — mala izmjena više nije dovoljna
• Lažni oglas za posao: uplata unaprijed dovoljna je za odustajanje