Firefox ili Chrome: privatnost i brzina ne daju istog pobjednika

Ako vam je najvažnije ograničiti poznate pratitelje bez dodatnog podešavanja, Firefox je izravniji izbor. Ako vam je važnija izvedba zahtjevnog JavaScripta, Chrome ima prednost u objavljenom testu na jednom Linux prijenosniku. Firefox je na istom računalu bio uspješniji u nekim testovima grafike i obrade stilova, pa brzina nema jednog pobjednika za svaki zadatak.

Razlika u potrošnji resursa traži još više opreza. U tom je testu Chrome imao nešto niže ukupno zauzeće memorije i prosječnu snagu procesorskog sklopa, ali te vrijednosti ne govore koliko će svaki preglednik zauzeti memorije s vašim karticama ni koliko će trajati baterija. Kod privatnosti valja odvojiti zaštitu od praćenja na web-stranicama od podataka koje preglednik šalje svojem proizvođaču.

Brzina: isti prijenosnik, različiti zadaci

Phoronixov opis testnog sustava navodi Firefox 149 i Chrome 147 u službenim izdanjima, isti prijenosnik s Ubuntuom 26.04 te procesor Intel Core Ultra X7 358H. Usporedba na zajedničkom hardveru uklanja dio razlika koje nastaju kada se spajaju rezultati s nepovezanih računala. Njezina je granica jednako jasna: riječ je o tim izdanjima, tom računalu i Linuxu, a ne o mjerenju na Windowsu, macOS-u ili mobitelu.

U završnim rezultatima Phoronixa Chrome je u JetStreamu 3 postigao 1,47 puta viši rezultat od Firefoxa, dok je Firefox vodio u MotionMarku i StyleBenchu; prosječno ukupno zauzeće memorije iznosilo je 4,67 GB uz Chrome i 4,83 GB uz Firefox, a prosječna snaga sklopa Intel Core Ultra X7 358H bila je 11,44 W uz Chrome i 11,74 W uz Firefox. JetStream opterećuje JavaScript i WebAssembly, MotionMark ispituje grafičku izvedbu, a StyleBench obradu stilova. Promjena poretka između tih testova razlog je da se rezultat jednog od njih ne pretvori u opću tvrdnju o brzini svih stranica.

Za nekoga tko radi u zahtjevnim web-aplikacijama Chromeova prednost u JetStreamu može biti relevantnija od rezultata grafičkog testa. Za korisnika čiji se rad oslanja na drukčije stranice taj odnos može imati manju težinu. Objavljena mjerenja pokazuju izvedbu zadanih poslova na određenoj konfiguraciji; ne mjere svaku kombinaciju stranica, proširenja i mrežnih uvjeta s kojom se susreće pojedini korisnik.

Što zapravo znače memorija i snaga

Brojke o memoriji odnose se na ukupno zauzeće tijekom skupa benchmarkova. Nisu zasebno mjerenje memorije jednog procesa preglednika koje bi se moglo izravno preslikati na vaš popis otvorenih kartica. Stranica s videom, složena aplikacija i nekoliko jednostavnih tekstnih stranica stvaraju različita opterećenja; na rezultat utječu i proširenja te ostali programi koji rade na računalu.

Podatak u vatima opisuje prosječnu snagu procesorskog sklopa tijekom testova, a ne ukupnu potrošnju cijelog prijenosnika. Za trajanje baterije važni su i zaslon, mrežne komponente te koliko dugo određeno opterećenje traje. Niža prosječna snaga sklopa stoga jest prednost Chromea u tom mjerenju, ali nije procjena dodatnih minuta rada bez punjača.

Te su razlike u memoriji i snazi male u odnosu na ograničenja koja nameće jedan testni sustav. Korisniku s malo raspoloživog RAM-a mogu biti poticaj da obrati pozornost na resurse, ali same ne dokazuju koji će se preglednik bolje ponašati na njegovu računalu. Posebno ih ne treba prenositi na drugi operacijski sustav, gdje se rad preglednika i upravljanje resursima mogu razlikovati.

Firefoxova zaštita od praćenja bez podešavanja

Prema Mozillinu opisu zaštite od praćenja, Firefoxov način Standard zadano blokira poznate pratitelje s društvenih mreža, kolačiće za praćenje između web-stranica, skripte za rudarenje kriptovaluta i pokušaje identifikacije prema obilježjima preglednika. Total Cookie Protection u tom načinu odvaja kolačiće po web-stranici. Kolačić spremljen tijekom posjeta jednoj stranici tako ne može jednostavno služiti kao ista oznaka posjetitelja na drugoj.

Standard ne blokira svaku vrstu sadržaja za praćenje u običnom prozoru: za taj se sadržaj zadana blokada odnosi na privatne prozore. Način Strict proširuje blokiranje sadržaja za praćenje na sve prozore i blokira sve kolačiće trećih strana. Stroža pravila mogu omesti funkcije pojedinih stranica, primjerice prijavu ili reprodukciju videa, pa Firefox dopušta iznimku za određenu stranicu.

To je prednost za korisnika koji želi da se poznato praćenje između stranica ograniči odmah nakon instalacije. Ipak, zaštita od pratitelja rješava pitanje podataka koje pokušavaju prikupiti web-stranice i njihove ugrađene usluge. Podaci koje za rad, sigurnost ili mjerenje uporabe obrađuje Mozilla pripadaju drugom dijelu procjene privatnosti.

Chromeov Standard i Enhanced imaju različitu cijenu u podacima

Googleov opis usluge Safe Browsing razlikuje Standard i Enhanced prema opsegu provjere te podacima koji se šalju. U načinu Standard Chrome provjerava stranice, preuzimanja i proširenja u odnosu na popise opasnosti. Ako adresa nije na lokalnom popisu poznatih sigurnih stranica, prikriven dio URL-a može poslati Googleu preko poslužitelja koji skriva korisnikovu IP adresu. Pri sumnjivom ponašanju može izravno poslati i potpun URL ili dijelove sadržaja stranice.

Enhanced radi dodatne provjere u stvarnom vremenu i Googleu šalje širi skup podataka: URL-ove posjećenih stranica, mali uzorak sadržaja, podatke o preuzimanjima, aktivnosti proširenja i sustavu. Kada je korisnik prijavljen na Google račun, zaštita može povezati sigurnosne signale s drugim Googleovim uslugama na kojima je prijavljen. Korisnik tako dobiva opsežniju provjeru rizičnih stranica i preuzimanja uz širi prijenos podataka.

Sigurnosna provjera adresa nije isto što i blokiranje poznatih pratitelja na web-stranicama. Zato naziv Standard u Chromeu ne treba tumačiti kao istu vrstu zaštite koju Firefox daje kroz svoj Standard način praćenja. Chrome ima i zasebnu opciju „Make searches and browsing better”: kada je uključena, šalje URL-ove posjećenih stranica Googleu. Za procjenu količine poslanih podataka važna je stvarno uključena kombinacija opcija.

Koji podaci iz Firefoxa stižu Mozilli

Mozillina obavijest o privatnosti opisuje obradu tehničkih podataka, postavki te podataka o uporabi i performansama radi rada i poboljšanja Firefoxa. Postavke prikupljanja moguće je promijeniti, ali isključivanje slanja tehničkih podataka i podataka o interakciji samo po sebi ne isključuje zaseban signal o dnevnoj uporabi. I taj se signal može isključiti u postavkama.

Obavijest također navodi da neke funkcije umjetne inteligencije, među njima prijevod web-stranica i prijedlozi opisa slika u PDF-u, rade lokalno. Sadržaj stranica, PDF-ovi, slike i URL-ovi kartica za te se funkcije ne šalju na Mozilline poslužitelje bez izričitog pristanka. Isti opis upozorava da druge funkcije Firefoxa mogu uključivati vanjske modele, pa lokalni rad tih primjera ne opisuje svaku funkciju preglednika.

Firefox se u sigurnosnoj zaštiti oslanja i na Googleovu uslugu Safe Browsing, a prijedlozi pretraživanja mogu uključivati odabranog pružatelja tražilice. Zbog toga blokiranje kolačića između stranica ne znači da pri pregledavanju nema drugih mrežnih zahtjeva ili drugih primatelja podataka. Za korisnika kojemu je presudna privatnost proizvođača važni su i postavke slanja podataka, odabrana tražilica te usluge koje sam uključi.

Izbor prema onome što vam je važno

Firefox ima jasniji argument ako želite zadanu zaštitu od poznatih pratitelja i odvajanje kolačića između stranica. Chrome ima jači argument ako vam je najvažniji zahtjevan JavaScript i vaš rad nalikuje opterećenju u kojem je vodio na testiranom Linux prijenosniku. Budući da Firefox vodi u drugim testovima, rezultat ovisi o vrsti posla, a ne samo o nazivu preglednika.

Za potrošnju resursa objavljene vrijednosti daju Chromeu malu prednost na ispitanom računalu, ali ne rješavaju pitanje trajanja baterije. Za količinu podataka poslanih proizvođaču presudne su uključene opcije: Chromeov Enhanced šalje više od njegova Standarda, dok Firefoxovo ograničavanje praćenja web-stranica treba promatrati odvojeno od podataka koje prima Mozilla.

Pročitajte i:

• Qdrant ili Milvus: mali test i veliki klaster ne daju istog pobjednika
• Signal ili WhatsApp: ista enkripcija ne znači istu privatnost
• Claude je prijavio razgovor policiji — privatni dnevnik nije ostao privatan