Kibernapad zagrijao hladnjake u 700 trgovina — stradala je hrana

Kibernapad je u noći s 11. na 12. listopada 2026. poremetio hlađenje u francuskim trgovinama i uništio dio hrane; zapisnik francuske Nacionalne skupštine bilježi da je ministar Roland Lescure 13. listopada procijenio da je pogođeno 700 od približno 10.000 trgovina. Pogođene trgovine odspojile su platformu za regulaciju temperature i počele ponovno puniti police, a opskrba hranom na razini države nije bila ugrožena.

U izvještaju Le Mondea među pogođenima su Intermarché, Netto, Coopérative U, Carrefour, E.Leclerc i Monoprix; vlasnik Intermarchéa u Gradignanu Charles Dezon gubitak je opisao riječima „we lost €21,000 at purchase price”, a u napadu je postavka odmrzavanja podignuta na 50 °C i ciklus produljen s jednog na osam sati. Istraga nastoji utvrditi koje su trgovine pogođene i koliko su prijavljeni gubici hrane povezani s napadom.

Promjena postavki pretvorila se u gubitak robe

Napad je pogodio upravljanje hlađenjem, sustav koji daje naredbe rashladnoj opremi. Odmrzavanje je uobičajen dio njezina rada: nakratko uklanja led kako bi oprema mogla nastaviti hladiti. Ako se ciklus znatno produlji i postavke promijene, vitrini ili komori ostaje manje vremena za održavanje uvjeta u kojima se čuvaju svježi i smrznuti proizvodi. Zato je promjena u softveru završila odlukom o uklanjanju hrane s polica.

Broj prikazan u postavci regulatora ne znači da je svaki proizvod dosegnuo tu temperaturu. Sigurnost hrane ovisi o stvarnoj temperaturi proizvoda, trajanju odstupanja i pouzdanosti zapisa o čuvanju. Kada trgovina ne može potvrditi da hladni lanac nije prekinut, zahvaćene namirnice izdvaja iz prodaje. Izgled namirnice sam po sebi ne može zamijeniti podatak o uvjetima u kojima je čuvana.

U Gradignanu je dostavljač primijetio poplavljenu rashladnu prostoriju prije nego što je osoblje shvatilo razmjere poremećaja. Taj detalj pokazuje kako udaljena promjena postavki može postati vidljiva tek kroz vodu na podu, kada se vrijeme za zaštitu robe već suzilo. Obnova rada komore pritom ne vraća otpisane proizvode: trgovini trebaju nove isporuke i provjera uvjeta prije povratka hrane u prodaju.

Pogođeni lanci, nejednaka šteta

Nacionalni zbroj zahvaćenih lokacija govori koliko se incident proširio, ali ne daje jedinstven račun za propalu hranu. Trgovina koja je na vrijeme uočila promjenu mogla je ograničiti prekid, dok je drugdje kvar zahvatio punu komoru ili više vitrina. Razlike ovise i o vrsti proizvoda: zamrznuta roba, svježe meso i mliječni proizvodi imaju različite uvjete čuvanja, pa se o njihovu povlačenju odlučuje prema stvarnom stanju, a ne prema samoj činjenici da je sustav napadnut.

Pogođeni su bili lanci s različito organiziranim trgovinama i servisima. Zbog toga se oporavak nije mogao svesti na jednu naredbu iz središnjice: na svakoj lokaciji trebalo je prekinuti nepoželjan pristup, provjeriti rad rashladne opreme i odlučiti o robi. Prazne police nakon tehničkog popravka mogu biti posljedica otpisa i vremena potrebnog da zamjenske isporuke stignu u trgovinu.

Istraga još nije dala potvrđenu ukupnu vrijednost štete. Broj lokacija kojima je poremećeno hlađenje ne govori koliko je hrane doista odbačeno na svakoj od njih. Lokalni trošak može biti ozbiljan i kada nacionalna opskrba ostane stabilna.

Udaljeni pristup i kontroleri pod istragom

Francuski CERT-FR u upozorenju ažuriranom 13. listopada navodi kompromitacije modula za udaljeno upravljanje Danfossovih serija AK-SM i AK-SC te sustava Copeland xweb i Dixell xweb, a preporučuje uklanjanje izravne dostupnosti upravljačkih sučelja preko interneta, provjeru konfiguracije odmrzavanja i povratak udaljenom pristupu samo kroz zaštićenu vezu. Kompromitirani uređaj potrebno je obnoviti i ponovno konfigurirati prije vraćanja u rad.

Takvi moduli omogućuju serviseru da prati i podešava opremu bez odlaska u svaku trgovinu. Kad upravljačko sučelje ostane dostupno izvana, put kojim se inače održava hladnjača postaje moguć put za promjenu njezinih parametara. Izloženost sučelja ipak nije dokaz da je ono bilo početna točka ovog napada; točan slijed pristupa i naredbi tek treba utvrditi istragom.

Stariji kontroleri koji više ne primaju sigurnosne nadogradnje predstavljaju poseban problem. Zato samo vraćanje tvorničkih postavki ne rješava izloženost uređaja koji se potom ponovno spoji na internet. Za trgovca je presudna veza između podrške dobavljača, načina pristupa servisera i mogućnosti da lokalno osoblje primijeti promjenu odmrzavanja prije nego što roba izađe iz sigurnih uvjeta čuvanja.

Što francuski slučaj znači za hrvatske trgovce

Francuski poremećaj pokazuje da je ugovoreni servis rashladne automatizacije dio upravljanja hladnim lancem. Hrvatski trgovac može postaviti ista pitanja o vlastitoj opremi: tko može mijenjati postavke, kojim putem ulazi u sustav i ostaju li lokalna upozorenja djelotvorna kad se udaljena platforma odspoji? Odgovori ovise o konkretnoj instalaciji i ugovoru s dobavljačem.

• Je li ijedno upravljačko sučelje rashladne opreme dostupno izravno s javnog interneta i može li se pristup servisera ograničiti na zaštićenu vezu?
• Koji modeli još primaju sigurnosne nadogradnje, a za koje je potreban plan zamjene jer je podrška završila?
• Tko na lokaciji vidi promjenu rasporeda odmrzavanja ili rast temperature ako udaljeni nadzor nije dostupan?
• Kako se čuvaju zapisi o temperaturi i tko odlučuje o povlačenju robe kad se pouzdanost hladnog lanca ne može potvrditi?

Odgovori određuju koliko će vremena proći između promijenjene postavke i izdvajanja hrane iz prodaje. Za francuske trgovine sljedeći važan nalaz bit će utvrđeni put upada i provjerena procjena odbačene robe.

Pročitajte i:

• Javna uprava nosi 32% kibernetičkih incidenata koje je analizirao ENISA
• Hrvatska je zabilježila 1.203 kibernetička incidenta — phishing prednjači
• U Britaniji 54% poslodavaca traži kibernetičke vještine